Međutim, boja je vrlo sugestivna i individualna stvar. Mi često uspostavljamo odnos prema nekoj boji tek povodom asocijacija koje ona u nama pobuđuje. Pojedincima se na primjer, čini da ne vole svijetlozelenu boju, ali im je ona sasvim podnošljiva kad se zove „avokado“ svijetlosmeđu „krem“ boju neko su vrijeme smatrali vrlo dosadnom, ali je ponovno postala pomodna onog trena kad se netko sjetio da je nazove bojom bambusa. Još je ilustrativniji slučaj ružičaste („roza“) boje od koje svi zaziru, ali nitko nema ništa protiv boje malina, što se zapravo svodi na isto.

Boja je najuzbudljiviji, najzahvalniji, a istovremeno može biti i najjeftiniji element u unutrašnjoj dekoraciji. Promišljena primjena boje može se uljepšati svaki dom. Zloupotreba će, pak, upropastiti i najljepšu unutrašnjost.

Za pravilan izbor boje za stan nisu dovoljni samo oduševljenje ili osjećaj odbojnosti prema pojedinim dijelovima spektra; svakako treba voditi računa i o materijalima. Ista plava boja ne izgleda, niti ne djeluje jednako na tkanini, drvu, sirovoj koži, štavljenoj koži, mramoru ili metalu.

Ako osobno planirate raspored boja (i predmeta, dakako) u svom stanu, najprije se pokušajte osloboditi predrasuda. Osjećate li odbojnost prema žutoj boji, na primjer, prisjetite se suncokreta, jaglaca, mimoza, maslačka, banana, žutog šafrana.

Ne opterećujte se nazivima-svijetlosmeđa, „krem“ „bež“ bijela i sl. Doživljavajte te boje preko stvari poput bijele kave, mladih kestenova i sl.

To vrijedi za sve boje. Prepustite se vlastitim asocijacijama i slobodnom maštanju.